18.10.2014

140 godina od utemeljenja modernoga sveučilišta

Godine 1861. Hrvatski je sabor, na poticaj velikoga mecene Josipa Jurja Strossmayera, donio zakonsku odluku o utemeljenju modernoga Sveučilišta u Zagrebu. Car Franjo Josip I. potpisao je odluku 1869. prilikom boravka u Zagrebu.

Tako je, tada nazvano, Sveučilište Franje Josipa I., a danas Sveučilište u Zagrebu, svečano otvoreno 19. listopada 1874. Sveučilište je otvorio ban Ivan Mažuranić. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Mudroslovni i Medicinski.

Sveučilište je bilo smješteno u staroj zgradi gimnazije na Katarininu trgu. U istoj zgradi, zajedno s gimnazijom, postojala je i Akademija, prva naša ustanova iz 17. stoljeća, na kojoj se stjecala viša naobrazba, a iz koje će zapravo izrasti moderno Sveučilište. Prvi rektor Sveučilišta bio je Matija Mesić, a u Sveučilišnome odboru bio je i književnik August Šenoa, jedan od najzaslužnijih za otvorenje Sveučilišta.

Za svečano je otvorenje Ivan Zajc uglazbio poznate Šenoine stihove Znanje nas vodi svjetlom k slobodi koje su u gradu tom prigodom svi pjevali.

…Znanje nas vodi Svjetlom k slobodi, Jedna smo duša, jedno smo tijelo, Jedan nam sladak jezika rijek, Uprimo rukom, radimo smjelo! Žrtvujmo domu mladi si vijek! …Svjetlo k slobodi Neka nas vodi! Neka se svrši zakletva sveta, Neka se čuje svud kao grom, Dokle je vijeka, dokle je svijeta: S l a v a n  i  s r e t a n  H r v a t s k i  d o m! Vienac, 1874.

Svečanosti su zapravo trajale tri dana, a središnji dan otvorenja započeo je budnicom, svečanom misom u prvostolnici, nastavljen svečanošću otvorenja i proglašenjem prvoga rektora u sabornici te zaključen banketom, bakljadom i veselom đačkom večeri u Gradskoj streljani.

Na središnjoj je svečanosti potpisana Spomenica svečanog otvorenja čije pojedine listove objavljujemo uz 140. obljetnicu utemeljenja modernog Sveučilišta.

Svečanost otvorenja Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu nastavljena je i sljedeći dan, 20. listopada, kada je održan svečani koncert i ples u kazalištu s brojnim gostima i najvišim uzvanicima tadašnje države i regije, što također govori o važnosti i veličini tog događaja.

Sveučilište je tada bilo smješteno u staroj zgradi gimnazije na Katarininu trgu i na njemu je studiralo 205 redovitih studenata: 7 na Bogoslovnom, 175 na Pravnom i 23 na Mudroslovnom fakultetu.

U to vrijeme Zagreb je imao oko 28.000 stanovnika smještenih na području Gornjega grada i užeg središta Donjega grada.

Rektorat Sveučilišta preselio se u današnju zgradu ispred Hrvatskoga narodnog kazališta tek 1882. godine, a do tada je u toj zgradi bila tvornica duhana. Opširnije o povijesti Sveučilišta u Zagrebu

 
Izbor iz govora prvoga rektora Matije Mesića, svećenika i povjesničara, iz Spomenice na svetčano otvaranje KRALJ. SVEUČILIŠTA FRANJE JOSIPA I. u Zagrebu, prvoga hrvatskoga, dana 19. listopada 1874.:

Prvi rektor, zasjednuvši stolicu svoju, progovori: Preuzvišeni gospodine carski i kraljevski zamjeniče i bane! Svietla, vele učena i mnogo poštovana gospodo! Velik je dan, što ga danas slavi vaskoliki hrvatski narod. (...) Nebudući nauka osebinom jednoga samo naroda, nego obćenitim blagom svega ljudstva, gradit će naše sveučilište na velikih rezultatih, što no su se postigli tečajem vjekova a navlastito novijih vremena djelovanjem duha čovječjega. (...) Budući sveučilište tolikoga za naš narod znamenovanja, pribrojit nam je današnji dan, gdje to sveučilište svetčanim načinom otvaramo, medju najznamenitije dane u poviesti našega naroda. Od danas počima novo, sretnije doba u kulturnoj poviesti njegovoj.

Rektori Sveučilišta u Zagrebu