U utorak 4. veljače 2014. u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održao se okrugli stol Inovacijske mreže, na kojem se okupilo više od 50 sudionika. Skup je otvorio prof. dr. sc. Srđan Novak, voditelj Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu, kratko izloživši program projekta BISTEC - Building innovation support through efficient cooperation network i buduće CIRTT-ove aktivnosti na tom projektu.
Okrugli stol započeo je izlaganjem dr. Lise Cowey, glavne ekspertice na BISTEC projektu, koja je obrazložila koncept umreživanja gospodarskih subjekata, istraživačkih organizacija i lokalne uprave s ciljem pokretanja i ubrzanja razvoja određene regije. Koncept je nastao 1970. u Italiji u pokrajini Emilia Romagna, iz koje se dalje širio Europom pa na američki kontinent. Sa sedamnaestog mjesta po bogatstvu u Italiji, kroz petnaest godina je ta regija postala druga najbogatija u Italiji i navodi se kao sedma najprosperitetnija regija u Europskoj ekonomskoj zajednici.
Dr. Cowey je prezentirala različite prepoznate dobre prakse u stvaranju pozitivnih okruženja za inovacijske mreže u europskim zemljama: Netmatch u Danskoj, National Technology and Knowledge Networks i RED – Research Excellence Directory u Ujedinjenom Kraljevstvu, Research explorer u Njemačkoj.
Nakon toga uslijedila je zanimljiva rasprava kojoj su bitno pridonijeli motivirajući panelisti koji su iznijeli primjere iz vlastitog iskustva. Kristina Ferara Blaškovic (MZOS) govorila je o Regionalnoj strategiji za R&D i inovacije zemalja Zapadnog Balkana. Krajnji je cilj strategije potaknuti rast i konkurentnost gospodarstva te stvaranje novih radnih mjesta u regiji društvenim reformama i strateškim ulaganjima.
Vesna Torbarina predstavila je Europsku poduzetničku mrežu (EEN) te najavila da će u novom projektnom razdoblju i Sveučilište u Zagrebu biti uključeno kao aktivni član u toj mreži.
panelisti Kristina Ferara Blašković i Marijan Kavran |
Ivana Mezak iz Agencije za investicije i razvoj obrazložila je aktivnosti oko osnivanja klastera konkurentnosti (kojih je do sada osnovano 12), oko kojih će se graditi koncepcija i realizacija strategije pametne specijalizacije u Hrvatskoj. Rad jednog od tih klastera – Klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora predstavio je Marijan Kavran, nabrojivši probleme s kojima se poduzetnici u klasteru susreću u realizaciji svojih planova, istraživanja i razvoja te istaknuo prepreke koje treba prevladati za bolju suradnju između poduzetnika i istraživačkih organizacija.
Prof. dr. sc. Davor Petrinović iznio je koncept mreže studenata-poduzetnika DEMOLA koja je nastala u Finskoj a čiji se ogranak planira uspostaviti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebuk, koji već ima pozitivna iskustva u motivaciji studenata da postanu poduzetnici.
Profesor Novak je u zaključku rasprave istaknuo da je funkcionalno umreživanje poduzetnika i istraživača iz akademske zajednice okosnica europske razvojne politike, na njoj se temelji strategija pametne specijalizacije koja je ex-ante uvjet za financiranje iz europskih fondova, a i pravila Obzora 2020 pokazuju da će takve suradnje biti nužne i za financiranje znanstvenih istraživanja u ovom razdoblju financiranja (2014. - 2020.).