21.03.2016

Na inicijativu Sveučilišta u Zagrebu održan okrugli stol o zaštiti intelektualnoga vlasništva

U organizaciji Znanstvenoga vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u petak 18. ožujka održan je okrugli stol na kojem se raspravljalo o otvorenim pitanjima zaštite prava intelektualnoga vlasništva u Hrvatskoj.

Kako je istaknuo akademik Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU i predsjednik Znanstvenoga vijeća, zbog razvoja tehnologija radi se o izuzetno živom području koje se neprestano treba nadograđivati i čije je uređenje u velikoj mjeri ovisno o međunarodnim okvirima. U raspravi je upozoreno da su se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoge stvari u području intelektualnoga vlasništva promijenile jer je Hrvatska postala potpuno izložena svim europskim mehanizmima zaštite prava intelektualnoga vlasništva koji stručnoj, znanstvenoj i široj javnosti, pa ni samim stvarateljima inovativnih i kreativnih tvorevina, nisu u dovoljnoj mjeri poznati.

Skup je pozdravio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, na čiji je poticaj ovaj okrugli stol i organiziran, a prorektor prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga predstavio je model akademskoga poduzetništva koji se posljednjih godina provodi na Sveučilištu i upozorio na nedostatak proračunskih sredstava za inovacije.

O sustavu zaštite intelektualnog vlasništva govorio je prof. dr. sc. Igor Gliha s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je istaknuo da je autorsko pravo relativno novo i razvija se tek od 18. stoljeća, napose s razvojem tehnologije, budući da je trebalo vremena da nešto što nije tjelesno bude zaštićeno. „To nije pravo koje pripada javnoj vlasti nego pravo koje pripada pojedincu, pa nositelji toga prava ne bi trebali očekivati da država rješava sve moguće probleme. No država ne bi smjela smetati, već nositelju prava intelektualnoga vlasništva omogućiti da to pravo koristi u punoj slobodi i od njega zarađuje“, rekao je prof. dr. sc. Gliha te istaknuo da glavninu imovine mnogih tvrtki čini upravo intelektualno vlasništvo.

Doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta najavila je da će na Sveučilištu u Zagrebu od iduće akademske godine biti pokrenut poslijediplomski interdisciplinarni studij Intelektualno vlasništvo, putem kojega bi se pripadnici različitih struka upoznali s načinima zaštite svojih prava. Na studiju će, osim sveučilišnih nastavnika, predavati i stručnjaci iz prakse. Optimalan broj studenata bit će 30, a maksimalan 40, i u tijeku je poziv za iskazivanje interesa.

O problemima s kojima se zbog kršenja autorskih prava suočavaju arhitekti, budući da se zgrade često adaptiraju bez dozvole autora, govorio je potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, a akademik Zoran Juranić o zaštiti autorskih prava glazbenika putem Službe zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP), što se smatra jednim od najboljih modela zaštite autorskih prava u Europi. Pritom je upozorio da se autorska prava glazbenika sve više krše zbog „demokratizacije glazbe“ korištenjem interneta te je spomenuo primjer Francuske, gdje postoji učinkoviti sustav za suzbijanje ilegalnoga skidanja autorskih sadržaja s interneta. O autorskim pravima u području inovacija govorio je akademik Leo Budin, a o znanstvenim patentima akademik Vitomir Šunjić.