U organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, od 8. do 10. studenoga 2013. u Hercegovini se održavala terenska nastava iz kolegija „Jezik Hrvata u dijaspori“, pod vodstvom prof. dr. sc. Sanje Vulić. Uz studente na svom kolegiju, profesorica je na terensku nastavu povela i dvije studentice kroatistike sa Sveučilišta u Gdanjsku.
Studenti su učili o jeziku razgledavajući povijesne lokalitete
Prvoga dana terenske nastave studentice i studenti bili su u Širokom Brijegu na predstavljanju knjige Ričnik zapadnoercegovačkog govora Ante Kraljevića. U sklopu toga predstavljanja slušali su o osnovnim značajkama novoštokavskoga ikavskoga dijalekta kojemu zapadnohercegovački govori pripadaju, te kako „uživo“ zvuči zapadnohercegovački govor. Također su mnogi prvi put u životu čuli gange, koje su u sklopu predstavljanja izvođene kao popratni program.
![]() |
Sljedeći dan bio je posvećen radu na terenu. S hrvatskim pjesnikom iz Hercegovine Ljubom Krmekom, profesorica, studentice i studenti obišli su kasnoantičku villu rusticu na brežujku Mogorjelo u Čapljini. Najstarije građevine oko te ville potječu iz 1. st., a villa je u 4. st. dobila utvrdu koja je imala pravokutni oblik s tri ulaza i jedanaest obrambenih kula, poput Dioklecijanove palače u Splitu. Po obilasku toga lokaliteta svi su se uputili prema gradu Počitelju, a na putu su se zaustavili kraj staroga mosta iz 16. st na rijeci Vidoštici (Bregavi).
Obišavši Počitelj, grad koji se prvi put spominje u pisanim dokumentima iz 1444. godine kao sjedište župe, uputili su se prema Stocu. Na ulazu u nekropolu srednjovjekovnih stećaka Radimlja, na lokalitetu Vidovo polje, ekipi se pridružio povjesničar i arheolog Ante Vujnović, koji je govorio o specifičnosti stećaka. Pjesnik Ljubo Krmek kod stećaka je odrecitirao nekoliko svojih pjesama, koje su studenti nagradili dugotrajnim pljeskom. Gospodin Krmek svima je darovao časopis Stolačko kulturno projeće te svoje zbirke pjesama.
![]() |
Nastavivši put, na ulazu u Stolac, u mjestu Krajšina, zastali su kraj groba sarajevskoga rabina Moshe Danona. Uživajući u pogledu na stari grad Križevac povrh Stoca, nastavili su put prema iznimno zanimljivomu lokalitetu, nekadašnjemu gradu Daorsonu. Daorsoi ili Daorson bio je glavni grad heleniziranoga ilirskoga plemena Daorsa, koje je živjelo od 300. do 50. pr. Kr., a danas se nalazi u selu Ošanići povrh Stoca.
Oduševljeni pogledom, ali i poviješću Daorsona, nastavili su put prema Boljunima. Uz to što su vidjeli dvije nekropole stećaka, pokušali pročitati jedan natpis na humčici te vidjeli čatrnju s kamenicom, studenti su imali priliku razgovarati s izvornim govornikom, koji je u razgovoru istaknuo kako su u zadnje vrijeme svrake i različite manje ptice te gušterice iz ovoga kraja nestale, tj. više „nema ni jedne jedite“. Dan su zaključili zajedničkim druženjem u prekrasnim apartmanima u Imotskom, u kojima su sudionici terenske nastave bili smješteni. Zadnji dan terenske nastave bio je posvećen obilasku Imotskoga.
![]() |
Trodnevna terenska nastava pružila je studenticama i studentima priliku da se upoznaju s jezikom Hrvata u zapadnoj i istočnoj Hercegovini te upoznaju brojne zanimljive antičke, srednjovjekovne i novovjekovne povijesne lokalitete na tlu istočne Hercegovine.