Povodom Svjetskoga dana Roma koji se obilježava 8. travnja te povodom stoljeća i pol od naseljavanja Roma Bajaša u Međimurju, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Podružnica u Čakovcu organizirali su okrugli stol Odgoj i obrazovanje u multikulturalnosti – Međimurje danas. Sudjelovali su stručnjaci i znanstvenici iz područja odgoja i obrazovanja, jezikoslovlja, predstavnika lokalne zajednice, romske manjine i tijela državne uprave.
Sudionike su pozdravili, uz čestitku za Svjetski dan Roma, župan Međimurske županije Matija Posavec, pročelnik Ureda za društvene djelatnosti Grada Čakovca Slobodan Veinović, prodekanica Učiteljskoga fakulteta – Odsjeka u Čakovcu doc. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan i zamjenica ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Kristina Štrkalj Despot.
Mirko Marković iz Vladina ureda za nacionalne manjine u sklopu okrugloga stola govorio je o pomacima u obrazovanju Roma od donošenja Nacionalnoga programa za Rome (2003.) do danas. Zamjenica pučke pravobraniteljice Jagoda Novak otvorila je pitanje izjednačavanja obrazovnih prilika i uloge socijalne države kao preduvjeta zastupljenosti Roma u visokom obrazovanju. Pročelnici za društvene djelatnosti u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu Branko Sušec i Slobodan Veinović govorili su o razvoju predškolskoga odgoja djece romske nacionalne manjine. Teme o prvim Romima u Međimurju prema matičnim knjigama i izradi atlasa romskih naselja Međimurske županije iznijeli su dr. sc. Branimir Bunjac i Hrvoje Šlezak, prof., profesori u međimurskim osnovnim školama. O bajaškim govorima u Hrvatskoj govorio je dr. sc. Petar Radosavljević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Željko Balog govorio je o potrebi usvajanja rumunjskoga materinskog jezika. Dr. sc. Ines Virč s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iznijela je podatke o antroponimiji romskoga naselja Sitnice, a dr. sc. Ermina Ramadanović o pitanjima koja se otvaraju kada je materinski (uvijek) manjinski – s pogledom na romski.
Doc. dr. sc. Lidija Cvikić i doc. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan s Učiteljskoga fakulteta otvorile su pitanja obrazovanja učitelja za poučavanje na hrvatskom jeziku kada je ini i međukulturalnosti kao poticaja u nastavi Hrvatskoga jezika. Podatke o zdravlju romske djece iznijela je predstojnica pedijatrijskoga odjela Županijske bolnice u Čakovcu prim. mr. sc. Marija Hegeduš Jungvirth. O projektima i aktivnostima studenata Učiteljskoga fakulteta – Odsjeka u Čakovcu u romskim naseljima govorio je mr. Goran Lapat, a aktualne europske projekte OŠ Orehovica predstavio je ravnatelj Željko Krištofić.
U zanimljivoj raspravi u kojoj su sudjelovali i studenti učiteljskoga i odgojiteljskog studija dotaklo se pitanje ravnopravnosti, prava i obaveza svakoga člana društva pa tako i pripadnika romske manjine. Zaključeno je da postoje veliki pomaci u promišljanjima o odgoju i obrazovanju tijekom posljednjih petnaestak godina, no potrebno je još mnogo napora uložiti kako bi se u sustavu napravili uvjeti kontinuirane provedbe ciljeva u odgoju i obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine.