U petak 14. ožujka 2014. otvoren je opservatorij klizišta Kostanjek Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Opservatorij klizišta Kostanjek otvorili su Nj. E. Keiji Ide, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš i dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran Nakić.
Tijekom svečanog otvaranja, na prostoru opservatorija Kostanjek zasađena je japanska trešnja kao simbol suradnje između Japana i Hrvatske.
Svečanom otvaranju klizišta nazočili su prof. dr. sc. Snježana Mihalić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te drugi članovi projektnog tima.
Opservatorij klizišta Kostanjek opremljen je doniranom opremom iz bilateralnog hrvatsko-japanskog SATREPS FY2008 projekta „Risk Identification and Land-Use Planning for Disaster Mitigation of Landslides and Floods in Croatia“, koji je provođen u razdoblju od 2009. do 2014. godine.
Tijekom provedbe znanstvenih aktivnosti u okviru bilateralnog hrvatsko-japanskog projekta znanstvenici s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa znanstvenicima iz Japana i s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, opremili su opservatorij za praćenje najvećeg klizišta Kostanjek u Zagrebu (Podsused).
Oprema u približnoj vrijednosti od 3 milijuna kuna, donirana Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, instalirana je na klizištu u Podsusedu s kojega se podaci praćenja bežično prenose na RGN. Grad Zagreb istraživačima je ustupio devet lokacija za postavljanje opreme na gradskom zemljištu, uključivši i središnju mjernu postaju, kao i napajanje mjernih stanica električnom energijom.
Opservatorij klizišta Kostanjek Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavlja krunu uspješne bilateralne znanstvene suradnje između Hrvatske i Japana, kao i suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba.
Podaci iz opservatorija omogućit će provođenje naprednih znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu dugi niz godina, dok sam opservatorij predstavlja važan dio znanstvene infrastrukture Sveučilišta, kao jedan od najnaprednijih poligona u Europi.
Rezultati znanstveno-istraživačkog projekta „Risk Identification and Land-Use Planning for Disaster Mitigation of Landslides and Floods in Croatia“ primjenjivat će se u znanosti i u društvu kroz razvoj mjera za ublažavanje posljedica klizanja koje provode lokalne uprave i nacionalna uprava za prostorno planiranje i civilnu zaštitu.