12.05.2014

Studentski projekt "Korupcija tijekom studiranja" na ERF-u

Korupcija tijekom studiranja jedan je od mogućih problema s kojim se suočavaju studenti i studentice na raznim sveučilištima. Bilo da se odnosi na plaćanje ispita, kupnju diplome, uvjet da se kupi knjiga ili učine razne protuusluge tijekom polaganja ispita, taj fenomen može uvelike utjecati na studentsko samopouzdanje jer se tako onemogućava ravnopravno i pravedno studiranje.

Stječe se dojam kako je korupcija na fakultetima prisutna pojava te kako se većina studenata susrela ili je barem čula za jedan ili više slučajeva bilo kojeg oblika korupcije na fakultetima. U komunikaciji sa studentima nerijetko se iskazuje strah od posljedica ako se s nekim korupcijskim iskustvom izađe u javnost, ili je pak s druge strane prisutna neinformiranost kako postupiti i kome se javiti u slučajevima korupcije.

Upravo iz tih razloga tijekom mjeseca ožujka 2014. provedeno je malo istraživanje odnosno anketa u sklopu projekta Korupcija tijekom studiranja, koji se od prosinca 2013. do lipnja 2014. provodi na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje su provele četiri studentice ERF-a: Kristina Mikulčić, Petra Grgačić, Mia Bašić i Helena Černi.

Cilj je istraživanja bio ispitati stav studenata o prisutnosti korupcije tijekom studiranja na raznim fakultetima i samim time podići razinu informiranosti o važnosti reagiranja u takvim situacijama te dati kratak prikaz smjernica kome se i gdje obratiti ako se nađu u takvoj situaciji. U istraživanju su sudjelovala 303 studenta i studentice s raznih fakulteta odnosno sveučilišta, veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj.

Popis sveučilišta, veleučilišta i visokih škola na kojima se provodilo istraživanje (.pdf)

Na pitanje „Jesu li ikada čuli za slučaj korupcije na fakultetu“ većina studenata (53 %) odgovorila je pozitivno, no većina njih za to je čula putem medija (52 %) te od kolega, prijatelja ili poznanika (42 %). Vrlo mali postotak studenata i studentica osobno je doživio neki oblik korupcije tijekom studiranja (2 %), što se u ovom slučaju smatra pozitivnim. Također većina studenata (91 %) ne podupire niti jedan oblik korupcije, a polovica njih nije upoznata s relevantnim dokumentima na razini sveučilišta u vezi s korupcijom.

Na pitanje „Biste li prijavili slučaj korupcije na svojem fakultetu“ potvrdno je odgovorilo 45 % studenata, a njih 55 % to ne bi učinilo.

Kratke smjernice o tome kome se javiti u slučaju korupcije tijekom studiranja

U slučaju korupcije ili pokušaja iste student odlazi do dekana te mu predaje pisani „dokument“ o tome što se događa i na koji način. Također, ako postoje dokazi, student isto može prijaviti i policiji. Nadalje, piše se fakultetskom povjerenstvu za upravljanje kvalitetom, koje kontaktira samog dekana određenog fakulteta. Nakon prijave slučaj se šalje na razmatranje mjerodavnim tijelima i institucijama.

Dokumenti na koje se u slučaju korupcije studenti mogu pozvati su statuti i poslovnici fakulteta (ako isti postoje na određenom fakultetu), odredbe kaznenog zakonodavstva i Zakona o USKOK-u te međunarodnim pravnim instrumentima kojima je Republika Hrvatska pristupila. Relevantni međunarodni dokumenti u navedenom području su Kaznenopravna konvencija o korupciji, Dodatni protokol uz Kaznenopravnu konvenciju o korupciji, Građanskopravna konvencija o korupciji te Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije.

Uz to, na razini Sveučilišta u Zagrebu također postoje mjere za suzbijanje korupcija, a ujedno i poveznica preko koje se može anonimno prijaviti slučaj korupcije: https://prijava-np.unizg.hr/