20.05.2015

Svečana akademija povodom 100. obljetnice rođenja akademika Ivana Supeka

U povodu stote obljetnice rođenja akademika Ivana Supeka, u utorak 19. svibnja u palači HAZU-a održana je svečana akademija koju su zajednički organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković. Svečanost su svojom nazočnosti i memorijalnim govorima uveličali predsjednici važnih hrvatskih kulturno-znanstvenih institucija, između ostalih i prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, koji se osvrnuo na Supekove aktivnosti za njegovih rektorskih dvaju mandata (1968. - 1970. i 1970. - 1972.).

O životu i djelu akademika Supeka uvodno je govorio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. koji je istaknuo da je akademik Supek bio karizmatska i svestrana osoba renesansnoga tipa koja je ostavila trag na mnogim područjima i obilježila epohu u kojoj je djelovala. „Ove godine obilježavamo 200. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera i stotu godišnjicu rođenja Ivana Supeka. Obojica su imali prosvjetiteljsku ulogu u hrvatskom narodu, a Supek je bio i na čelu dvije institucije koje je Strossmayer osnovao, modernog Sveučilišta u Zagrebu i zatim Akademije koje je doveo do europske prepoznatljivosti i europske razine.Strossmayer je smatrao da mali narodi poput Hrvata mogu zauzeti poziciju koja im pripada samo obrazovanjem, znanošću i kulturom, a Supek je tome doprinio osnutkom Instituta Ruđer Bošković, najvećeg znanstvenog instituta u Hrvatskoj koji je postigao svjetski renome“, rekao je akademik Kusić.

„U svim svojim aktivnostima ostavio je dubok trag kojeg možda nismo ni svjesni. Njegovo djelo je veličanstveno i usporedivo sa Strossmayerovim i Akademija je ponosna što je bio njen član i predsjednik“, zaključio je akademik Kusić.

Podsjetio je na Supekove zasluge za razvoj moderne fizike i hrvatskoga prirodoslovlja u cjelini, na njegovo zalaganje za mir i razoružanje, na njegov književni rad i na njegovo djelovanje kao rektora te predsjednika HAZU-a od 1991. do 1997. Akademik Kusić spomenuo je i Supekovu aktivnost potkraj života, kada je bio kritičan prema globalizaciji i kao vizionar predvidio današnje probleme.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras govorio je o akademiku Supeku kao rektoru i o reformi Sveučilišta koju je pokrenuo u doba Hrvatskoga proljeća s ciljem da se znanost što više koncentrira na Sveučilištu. Istaknuo je njegove težnje da se očuva jedinstvenost Sveučilišta i da se nastava poveže sa znanstvenim istraživanjima. „Budući da je devet fakulteta djelovalo izvan Zagreba, Sveučilište u Zagrebu trebalo je biti preimenovano u Sveučilište Hrvatske ili Hrvatsko sveučilište, što je postalo sporno partijskim strukturama“, rekao je rektor Boras te istaknuo Supekove zasluge za osnutak Interuniverzitetskoga centra u Dubrovniku 1971., koji je okupljao više od 200 sveučilišta.

„Reforma Sveučilišta u Zagrebu i uspostava Hrvatskoga sveučilišta koju je rektor Supek počeo 1968. naglo je prekinuta slomom Hrvatskoga proljeća 1972., ali unatoč tomu tada zasijano sjeme dalo je neke plodove kasnije“, istaknuo je rektor Boras.

S obzirom na to da je Ivan Supek bio rektor u vrijeme kada je Sveučilište 1969. slavilo 300. obljetnicu osnutka, rektor Boras je podsjetio na Supekove riječi da je Sveučilište tvrđava nacionalnoga dostojanstva i univerzalnoga duha.  Spomenuo je i njegovu potporu studentskomu pravu na štrajk 1971. i studentskim zahtjevima za promjenom deviznoga sustava.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić održao je izlaganje Od Supekove vizije do nacionalnog i europskog prioriteta te je za akademika Supeka rekao da je bio vizionar i humanist čvrstih i jasnih stavova, iskrena optimizma i mladenačke vjere u budućnost.

Ravnatelj Antičić istaknuo je da akademik Supek sigurno ne bi bio zadovoljan današnjim stanjem znanosti u Hrvatskoj, ali da bi svojim vizionarskim načinom mogao, čak i bez dodatnih ulaganja u znanost, riješiti mnoga pitanja.

Predložio je osnivanje Hrvatskoga instituta za tehnologiju znanosti koji bi, prema njegovim riječima, za pet do deset godina mogao iznjedriti jednog nobelovca. Govoreći o Institutu Ruđer Bošković, Antičić je istaknuo da ta ustanova postupno nadrasta hrvatske okvire i postaje europski prioritet, što je i obrazložio podatkom da Institut očekuje iz europskih fondova 60 milijuna eura za istraživanja koja će  utjecati i na gospodarstvo.