- O Sveučilištu
- Studiji i studiranje
- Istraživanje
- Suradnja
- Novosti i press
Okrugli stol održan je 23. ožujka 2016. u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu. Uvodno su se sudionicima obratili rektor prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić i u ime MZOS-a pomoćnik ministra za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Momir Karin. Moderator okrugloga stola bio je akademik Vladimir Bermanec. Uvodna izlaganja podnijeli su autor prijedloga reforme dr. sc. Boris Jokić, akademik Ivica Kostović, prof. dr. sc. Nevio Šetić i prof. dr. sc. Vlatko Previšić.
U radu okrugloga stola sudjelovali su brojni djelatnici Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Rijeci, rektori, prorektori, dekani, akademici, bivši ministri znanosti i obrazovanja, predstavnici političkih stranaka, Grada Zagreba te profesori, nakladnici i drugi zainteresirani sudionici obrazovnoga procesa. Pri tome je jasno izražen interes sveučilišta za procese obrazovanja u kojima sudjeluju njihovi budući studenti.
U diskusiji su nakon uvodnih izlaganja sudjelovali (redoslijedom javljanja) akademkinja Milena Žic-Fuchs, akademik Vladimir Paar, rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, prof. emer. dr. sc. Nikola Pastuović, bivši ministar prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, prof. emer. dr. sc. Miroslav Furić, rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, bivši doministar prosvjete i sporta Miroslav Dorešić, bivši ministar prof. dr. sc. Gvozden Flego, Branislava Baranović s Instituta za društvena istraživanja, prof. dr. sc. Slavica Ćosović-Bajić, dekanica Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu, te Pavao Škoko Gavranović iz Odbora za obrazovanje HDZ-a i Dorica Nikolić iz HSLS-a. Okruglom stolu održanom u auli Sveučilišta u Zagrebu nazočio je i velik broj zainteresiranih stručnjaka iz različitih područja obrazovnoga sustava.
Nakon uvodnih obraćanja i izlaganja, koja su potrajala oko 90 minuta, razvila se živa akademska diskusija u kojoj su sudjelovali brojni podupiratelji i kritičari prijedloga kurikularne reforme. Može se ipak reći da je diskusija protekla u vrlo tolerantnom ozračju.
Nakon iznošenja jasnih stavova mogu se prepoznati važni zaključci:
1. Konsenzusom je utvrđeno da nam je potrebna reforma u osnovnom i srednjoškolskom sustavu obrazovanja. Takav su stav iznosili svi govornici zbog svojih iskustava i rezultata u sustavu obrazovanja.
2. Također je jasno da bez političke odluke o provedbi reforme, reforme ne može biti. Politička odluka znači i konkretno izdvajanje sredstava za izvedbu reforme. Iz prijedloga reforme iznos potrebnih sredstava nije jasan.
3. U prijedlogu kurikularne reforme potrebne su izmjene i popravci, premda su autori i radne skupine uložili golem trud i napor pripremu prijedloga. Ključno je pitanje recenzije prijedloga reforme. Potrebno je pratiti provedbu reforme u nasumce odabranom broju škola. Također je nužno uskladiti sadržaje s dobi i kognitivnim razvojem učenika.
4. Potrebno je proširiti / promijeniti sastav Ekspertne radne skupine sa sadašnjih 7 na 20 članova, s time da se u rad uključe nastavnici sa škola i znanstvenici s međunarodnim ugledom koji su radili u sustavu obrazovanja iz područja Hrvatski jezik, Povijest, Matematika, Fizika, Kemija, Biologija, Geologija, Umjetnost
5. Ističe se važnost nastavnika u obrazovnom procesu, pa tako i u izvedbi reforme. Među najvažnijim problemima nastavnika ističe se njihov današnji ponižavajući materijalni i statusni položaj. Na to se nastavljaju i vrlo slabi uvjeti za izvođenje nastave, kao i njihova neujednačenost.
6. Postavljeno je ozbiljno argumentirano pitanje o preuranjenoj izbornosti. Tako vrlo lako može doći do bijega učenika od "težih" predmeta. Taj je problem vrlo lako predvidljiv, osobito za STEM područje.
7. Nužno je pojačati STEM područje, ali i značajno poboljšati poznavanje hrvatskoga jezika.
8. Izbjeći opasnost od gubitka gimnazija i slabljenje potencijala učenika za nastavak obrazovanja na sveučilištima. Sada na sveučilišta dolaze neodgovarajuće pripremljeni studenti. Iako je obrazovni sustav inertan, potrebno je kontinuirano usklađivanje bez velikih revolucija.
9. Potrebno je utvrditi što želimo od onih koji su prošli kroz sustav obrazovanja kako bismo sustav postupno prilagođavali potrebama društva. Tako bi se nastavnici lakše i bezbolnije prilagodili reformama.
10. Uvođenje nadarenih i njihovo prepoznavanje u obrazovnom procesu pozdravljeno je kao dobrodošla mjera.
11. Kompetencije u govorenju i pisanju prijeko su potrebne za formiranje budućih generacija.
12. Za potrebna poboljšanja prijedloga potrebno je predvidjeti i dovoljno vremena. Prebrza provedba prijedloga kurikularne reforme, bez nužnih gore navedenih popravaka i prilagodba, može dovesti do još lošijih rezultata nego što ih trenutačno imamo.
