Bolonjski proces - put prema zajedničkom europskom visokoobrazovnom prostoru

Pojam Bolonjski proces podrazumijeva reformu visokog obrazovanja u kojoj danas sudjeluje 46 europskih zemalja. Cilj je tog procesa povećati konkurentnost i kvalitetu europskog visokog obrazovanja u odnosu na ostale razvijene zemlje. To se želi postići stvaranjem jedinstvenog europskog visokoobrazovnog prostora (European Higher Education Area – EHEA). Bolonjski proces počinje donošenjem Bolonjske deklaracije u rujnu 1999. u Bolonji na sastanku ministara 29 europskih zemalja. Tim je povodom objavljena Bolonjska deklaracija koja postavlja temeljne ciljeve Bolonjskoga procesa.

Ciljevi Bolonjske deklaracije jesu:

1. usvajanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva
2. usvajanje sustava obrazovanja podijeljenog u dva ciklusa
3. uvođenje ECTS bodovnoga sustava
4. promicanje mobilnosti studenata i nastavnika
5. povećanje kvalitete visokog obrazovanja
6. promicanje europske dimenzije u visokom obrazovanju.

Nakon usvajanja Bolonjske deklaracije slijede ministarske konferencije u:

• Pragu 2001.
• Berlinu 2003.
• Bergenu 2005.
• Londonu 2007.
• Leuvenu 2009.
• Budimpešti i Beču 2010.
• Bukureštu 2012.

Na tim se konferencijama gornjim ciljevima dodaju i neki novi:

• uvođenje koncepta cjeloživotnog obrazovanja u visoko obrazovanje
• uvođenje trećeg ciklusa poslijediplomskih studija
• uspostava zajedničkog europskog istraživačkog prostora (European research area-ERA)
• uvođenje nacionalnih kvalifikacijskih okvira usporedivih s krovnim kvalifikacijskim okvirom EHEA (A Framework for Qualifications in the EHEA)
• definiranje ishoda učenja za sva tri ciklusa u skladu s Dublinskim deskriptorima
• osiguranje kvalitete u skladu s europskim standardima kvalitete (Standards and Quidelines for Quality Assurance in the European the higher Education – ESG)
• priznavanje stranih diploma i drugih visokoobrazovnih kvalifikacija u skladu s Konvencijom Europskog vijeća / UNESCO o međunarodnom priznavanju.

S obzirom na to da reforma europskoga visokog obrazovanja ima snažan utjecaj na druge dijelove svijeta, ministri su usvojili Strategiju o EHEA u globalnom prostoru (Strategy for the EHEA in a global setting, 2007).

Hrvatska je potpisala Bolonjsku deklaraciju na ministarskoj konferenciji 2001., a

2003. donijet je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji počiva na bolonjskim načelima. Godine 2005./2006. studijskih programi usklađeni su s ciljevima Bolonjske deklaracije te je upisana prva generacija studenata u novi sustav visokog obrazovanja.

Implementacija ciljeva Bolonjske deklaracije  završena je službeno 2010. godine no  proces  intenzivnog zajedničkog unapređivanja visokog obrazovanja u Europi nastavlja se  do 2020 pod nazivom Bologna after Bologna. Smjernice razvoja visokog obrazovanja do 2020 izložene su u dokumentu The EU and the Bologna Process shared goals, shared commitments (2012).

Pripremila Vera Turković

Korisni linkovi:

Pregled ključnih događaja i dokumenata  vezanih uz Bolonjski proces

do 2010

www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna/documents/index.htm

2010 i dalje

ec.europa.eu/education/higher-education/bologna_en.htm

Glavni  međunarodni akteri u visokom obrazovanju

• EURASHE - European Association of Institutions in Higher Education
• EUA- European university association
• EUCEN European Universities Continuing Education Network
• ENQA European network of quality assurance agencies
• OECD Higher education and adult learning
• UNESCO-CEPES European centre for higher education
• World Bank – Tertiary education

Ostali ključni dokumenti:

• Shared Dublin descriptors (2004)
• ECTS users' guide – final version (2009)
• The European Qualifications Framework (EQF) (2008)
• Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area - 3rd edition (2009)