- O Sveučilištu
- Studiji i studiranje
- Istraživanje
- Suradnja
- Novosti i press
Studiranje kao i svako drugo životno razdoblje nosi sa sobom niz izazova i potencijalnih poteškoća. Upis studija i početak studiranja je promjena u životu mladoga čovjeka. Iz „zaštićene" sredine srednje škole, poznatih profesora i prijatelja iz razreda mladi se ljudi najednom nalaze među nepoznatim kolegama koji su došli iz različitih krajeva, suočeni s novim obavezama, nepoznatim profesorima, novim načinom rada, života.
Upis studija prvi je izazov za buduće studente. Dok su u srednjoj školi vjerojatno bili među boljima u razredu, na fakultet su selekcijom došli samo oni najbolji, i uspoređivati se s njima nije lako. Na studiju konkurencija postaje mnogo ozbiljnija i teža, što kod određenog broja studenata može dovesti do sumnje u vlastite sposobnosti. Mladi se ljudi često pitaju imaju li dovoljno intelektualnih sposobnosti za uspješno savladavanje akademskoga gradiva. U najvećem broju slučajeva odgovor jest: INTELEKTUALNE SU SPOSOBNOSTI SASVIM DOVOLJNE! Istraživanja su pokazala da postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće na temelju inteligencije predvidjeti uspjeh pojedinaca.
Na početku studija svi su pomalo zbunjeni i to je sasvim normalno. „Uvodni tjedan" u kojem će se brucošima predstaviti fakultet, ali i kurikulum cijeloga studija, može olakšati prvo snalaženje. Imenovanje mentora koje je uvedeno s bolonjskim procesom studiranja također pomaže studentima na prvoj godini studija jer studenti jasno znaju kojem se profesoru, u slučaju potrebe, mogu obratiti za pomoć. Bilo bi dobro uključiti i studente starijih godina koji bi mogli upoznati mlađe s različitim formalnim, ali još više neformalnim pravilima na studiju.
Tijekom nižih godina studija često smo svjedoci studentskog razočarenja studijem. Na početku se svakoga studijskoga programa najčešće nalaze kolegiji koji ne odgovaraju studentskim predodžbama o sadržaju, formi i načinu prezentacije. Primjerice, budući psiholozi uče statistiku, studenti hortikulture uče matematiku, studenti kineziološkog fakulteta savladavaju kvantitativne metode u istraživanjima i slično. Prisjetimo se, oni su odabrali studij prema slici koju su imali o nekom zanimanju ili pak prema srednjoškolskom predmetu koji im je dao jedan sažeti prikaz područja, pa je time njihovo razočaranje razumljivo. Studente na nižim godinama treba ustrajno motivirati da što bolje savladaju gradivo, objašnjavajući im pritom zbog čega su im pojedina znanja i vještine važni. U pravilu, sa svakom godinom studija kolegiji postaju sve stručniji, a zadovoljstvo studenata sve veće. Određeni broj studenata je, međutim, zaista pogrešno odabrao studij, i njih treba u savjetovanju s mentorom ohrabriti u donošenju odluke o mogućoj promjeni studija. Ako je potrebno, studenta treba uputiti i u Studentsko savjetovalište na profesionalnu orijentaciju.
Problemi na studiju, ako se pojave, najčešće su uzrokovani:
Vještine učenja, pisanja i kritičkog mišljenja s kojima studenti dolaze na sveučilište često nisu dovoljne za savladavanje akademskih zahtjeva. Potencijalno izvrsni studenti često odustaju od studija jer ne posjeduju navedene vještine, a njih je moguće usvojiti, izgraditi i usavršiti. Anketa provedena na zagrebačkom Sveučilištu pokazala je da su studenti nesigurni u svoje vještine učenja i da brinu hoće li moći zadovoljiti akademske zahtjeve. To se prije svega odnosi na studente nižih godina studija. Ne uoče li se nedostaci u akademskim vještinama dovoljno rano i ukoliko se te vještine ne razvijaju na adekvatan način, može doći do poteškoća na svim područjima funkcioniranja. Emocionalne poteškoće s kojima se studenti suočavaju najčešće su povezane uz:
Zahtjevi koje studij postavlja pred mladoga čovjeka često nadilaze sposobnosti adekvatnog suočavanja i izazivaju stanja psihičke napetosti i nelagode. Svjetska iskustva, kao i nalazi istraživanja studentskih potreba na uzorku zagrebačkih studenata govore da 20-25% studenata ima psihičke smetnje koje ometaju kvalitetu života i negativno utječu na učinkovitost studiranja. Neuspjeh na studiju može ostaviti pogubne posljedice na sliku o sebi i samopoštovanje. Naime, fakultet upisuju najbolji učenici srednjih škola koji imaju izgrađenu sliku o sebi kao uspješnim mladim osobama. Suočavanje s neuspjehom može kod studenata uvjetovati kroničan pad samopoštovanja i sumnje u vlastite sposobnosti što ih može demotivirati za daljnji studij, dovesti do psihološke nelagode koja pak može ostaviti ozbiljne negativne posljedice na mentalno zdravlje i/ili kvalitetu života. Stoga bi studente koji pokazuju neuspjeh pri polaganju ispita ili neka druga odstupanja u ponašanju trebalo uputiti da se jave u neko od savjetovališta za studente.
Pripremila Nataša Jokić-Begić
