- O Sveučilištu
- Studiji i studiranje
- Istraživanje
- Suradnja
- Novosti i press
Ured za studente kao cilj ima omogućiti usvajanje novih i usavršavanje postojećih znanja i vještina van izvedbenim planom propisanih ishoda učenja. Primarno je riječ o generičkim vještinama primjenjivim kako u kontekstu studiranja i profesionalnom okruženju tako i u svakodnevnom životu. Ured za studente Sveučilišta u Zagrebu tako je akademskoj godini 2016./2017. svim svojim studentima nudio mogućnost usavršavanja u području temeljnih akademskih vještina, npr. pristup studiju, akademska komunikacija, učenje, prezentacijske i samo-prezentacijske vještine te aktivno sudjelovanje u životu akademske zajednice. Na taj način se zainteresiranim studentima ponudila mogućnost zaokruživanja paketa vještina i kompetencija koje će ih učiniti konkurentnijima i osnažiti ih za uspješno samostalno i suradničko profesionalno djelovanje.
Kroz samostalnu djelatnost i suradnju sa drugim institucijama, organizacijama i studentima Ured je tako organizirao interaktivna predavanja, radionice, diskusije, seminare i savjetovanja te na taj način pruža po dršku i unaprjeđuje postojeće i razvija nove kompetencije naših studenata, dok su djelatnici Ureda svojim sudjelovanjem na okruglim stolovima i aktivnim angažmanom u okviru relevantnih tijela koji se na razini Sveučilišta ali i države brinu za studente i mlade općenito komunicirali svoja iskustva i davali preporuke za unaprjeđenje postojećeg stanja. Ured je studentima i sastavnicama ujedno pružao i pomoć u vidu prilikom interveniranje u slučajevima hitnih stanja.
"Početak studija predstavlja, za većinu studenata posljednju formalnu obrazovnu etapu prije izlaska na tržište rada. Ipak, studenti su bez postojanja profesionalnog vodstva i usmjerenja u vidu karijernog planiranja, tijekom studija često gotovo isključivo usmjereni na izvršavanje akademskih obaveza. No, za razliku od osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja (gimnazije) koji su u slučaju studenata usmjereni na postizanje kompetencija koje ih čine konkurentnim za upis više obrazovne razine, svrha visokoškolskog obrazovanja više nije stjecanje temeljnih‐općih, već temeljnih stručnih znanja usmjerenih osposobljavanju za razumijevanje, izvršavanje i organizaciju visoko složenih radnih zadataka. Prema tome, u predavanju se naglašava važnost poticanja studenata, da već od prve godine razmišljaju o tome što i kako nakon završetka studija: upoznavanje s tržištem rada, mogućnostima zapošljavanja te načinima povećanja osobne konkurentnosti. Osnovni je cilj stoga studente usmjeriti na koje načine mogu samostalno planirati, pokrenuti i uključiti se u aktivnosti koje će im omogućiti primjenu stečenih znanja, stjecanje dodatnih kompetencija ali i vještina samo‐predstavljanja koje će im podići vrijednost na tržištu rada." [1]
Uspješno studiranje – prava formula?
"Akademske vještine predstavljaju niz generičkih vještina, vještina koje se uče, a primjenjive su u različitim domenama: studiranje, profesionalno okruženje i svakodnevni život. Akademske vještine uključuju npr. učenje, aktivno sudjelovanje u životu akademske zajednice, znanstvenu i stručnu djelatnost, osmišljavanje i realizaciju projekata i događanja, predstavljanje pojedinca i njegovih postignuća, itd. Iako je jedan od ciljeva studiranja upravo usvajanje navedenih vještina, one se često, a zbog zasićenosti izvedbenog plana specifičnim stručnim znanjima, usvajaju na neformalan način. No, isto još uvijek omogućava njihovu uspješnu implementaciju u pristup studiju te lakše ostvarenje temeljnih ishoda studiranja, kao i njihovu nadogradnju. Cilj je stoga studente sto ranije upoznati s osnovnom racionalom u podlozi i načinima primjene temeljnih akademskih vještina, a kako bi im se omogućilo što uspješnije studiranje u vidu izravnog upravljanja usvajanjem stručnih kompetencija i planiranja karijere." [2]
Samo-prezentacija
"Samo-prezentacija, uz izgradnju bogate socijalne mreže i kontakata (u stvarnom životu), igra iznimno važnu ulogu u realizaciji željenih profesionalnih ishoda. Profesionalna samo-prezentacija je vještina, koju je moguće naučiti i razvijati. Iako na intuitivnoj razini, pogotovo kao psiholozi, često imamo ideju ''kako'' pristupiti ovom pitanju, najbolje rezultate ipak postižemo ako su nam raspoložive konkretne (razumljive, utemeljene i primjenjive) smjernice." [3]
Reference:
