U četvrtak i petak, 5. i 6. rujna 2013. godine  održana je 3. nacionalna konferencija Foruma "ZaDobroBIT!", u organizaciji Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i IMPACT centra - Europskog centra za međusektorsku suradnju, u IMPACT centru u Zadru. Konferenciji su nazočili predstavnici zaklada, donatori i davatelji financijske podrške iz Hrvatske koji su imali prigodu upoznati se s najnovijim trendovima u razvoju zakladništva na razini cijele Europske unije.     

Od posebne je važnosti bilo izlaganje zamjenika ministra uprave, dr.sc. Zorana Pičuljana koji je iznio i objasnio Nacrt prijedloga novog Zakona o zakladama i fundacijama koji će biti usklađen sa zakonodavstvom Europske unije. Također, uvažena gošća iz Bruxelessa, Emmanuelle Faure, EU Affairs Senior Officer iz Europskog zakladnog centra predstavila je nacrt Statuta europskih zaklada, Statut koji predstavlja svojevrsni unificirani zakon o europskim zakladama koji treba omogućiti kvalitetnije pozicioniranje i umrežavanje zaklada u Europskoj uniji, ali i jednostavniji prekogranični razvoj filantropije.

Upraviteljica Nacionalne zaklade, gđa Cvjetana Plavša-Matić predstavila je Program podrške razvoju filantropije i zakladništva, značajnog za Zakladu Sveučilišta u Zagrebu, koja je započela sa svojom misijom širenja i razvijanja svijesti o zakladništvu i poticanju na opće dobro. 

Sudjelujući na konferenciji, Zaklada Sveučilišta u Zagrebu je nakon niza izlaganja o prikupljanju sredstava, tematskih rasprava i razmjene iskustava iz praktičnih primjera višestruko obogatila i proširila postojeća znanja te dobila smjernice za buduće povećanje snažnog potencijala koji posjeduje kao Zaklada nastarijeg Sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi.

Zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Stoga je Sveučilište u Zagrebu osnovalo Zakladu Sveučilišta u Zagrebu u svrhu pružanja potpore općekorisnim infrastrukturnim, razvojnim i istraživačkim sveučilišnim projektima iz svih područja i stupnjeva sveučilišnog obrazovanja, znanosti i umjetnosti, kao i stipendiranja i financijskog podupiranja studenata i nastavnika te unaprjeđenja studentskog standarda, poticanja međunarodne suradnje i suradnje s hrvatskom dijasporom. Zaklada ostvaruje svoju misiju u partnerstvu s akademskom zajednicom, gospodarstvom, državom i ostalim dionicima te je tako, 18. prosinca 2012. godine, s ciljem poticanja društveno odgovornog ponašanja u akademskoj zajednici, gospodarstvu, državi i društvu, kao i informiranja o filantropiji i filantropskom djelovanju općenito, organiziran okrugli stol pod nazivom Filantropija i zakladništvo: Zaklada Sveučilišta u Zagrebu – čimbenik promjena u društvu.

Na okruglom stolu sudjelovalo je šezdesetak sudionika - predstavnika akademske zajednice, gospodarstva i javnih institucija, predsjednici alumni društava Sveučilišta u Zagrebu te predstavnici ostalih dionika društva. Na okruglom stolu, kojeg je moderirala prorektorica za istraživanje i tehnologiju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Melita Kovačević, imali smo priliku čuti poticajne rasprave te brojna iskustva i zanimljive prijedloge koji će se svakako iskoristiti prilikom definiranja daljnjih ciljeva i strategije razvoja Zaklade.

Okrugli stol započeo je uvodnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Alekse Bjeliša koji je istaknuo kako je ideja o osnivanju Zaklade tinjala već više godina, te su svjetska recesija, smanjenje budžeta Sveučilišta kao i neka filantropska djela/dobra donirana Sveučilištu ubrzala postupak njezinog osnivanja. Iskoristio je prigodu zahvaliti gospodinu Tvrtku Andriji Mursalu, veleposlaniku u miru, koji je posredovao u donaciji hrvatskih iseljenika iz Južnoafričke Republike, koja čini najveći dio trenutnog temeljnog kapitala Zaklade. Trenutna sredstva kojima Zaklada raspolaže nisu velika, ali vjerujući da se pojedinci i institucije žele ponašati društveno odgovorno, ljestvicu smo postavili vrlo visoko te nam je cilj za temeljni kapital prikupiti 50 milijuna kuna. Ovaj je okrugli stol između ostalog bio jedan od načina za traženje modela kojim ćemo postići zadani cilj.

Uvodno izlaganje na temu Filantropija i zakladništvo u visokom obrazovanju održao je prof. dr. sc. Gojko Bežovan. U svojem je izlaganju sudionicima okruglog stola približio ideju zakladništva i filantropije ukratko predstavljajući njihovu povijest u svijetu i u Hrvatskoj. Pred Zakladom Sveučilišta u Zagrebu stoje brojni izazovi, a prvenstveno treba obvezati državu na partnerstvo u razvoju zakladništva, uvjeriti gospodarski sektor u korist od partnerstva u ovom području te izgraditi povjerenje dobrostojećih srednjih slojeva i bogatih građana kao podupiratelja zaklada. Kao partnere u aktivnostima Zaklade vidi državu i zajednice gradova, povećani broj društveno odgovornih tvrtki, Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, EU fondove, druge zaklade, mreže alumnija u zemlji i inozemstvu te dobrostojeće građane koji prepoznaju vrijednost akademske filantropije pritom imajući medije za saveznike. Zajedničkim snagama treba raditi na prikupljanju osnovne imovine i njezinom povećanju, a vidljivi rezultati se očekuju tek kroz 5 do 10 godina. Vjeruje da će aktivnost Zaklade u konačnici rezultirati osnivanjem katedre za filantropiju, koja ne postoji u ovom dijelu Europe, a koju je Sveučilište u Zagrebu kao vodeće sveučilište u regiji dužno osigurati.

Na izlaganje prof. Bežovana nadovezao se prof. dr. sc. Jurica Pavičić na temu Smjernice za izradu Strategije razvoja Zaklade Sveučilišta u Zagrebu. Naglasio je kako su sveučilišna zaklada i svi ključni dionici uključeni u zakladništvo i zakladno okruženje izuzetno bitni čimbenici opstanka i budućeg razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Identificiranjem snaga i slabosti postojeće Zaklade, ali i Sveučilišta u cjelini, kao i prilika i prijetnji iz okružja, Sveučilište u Zagrebu oblikuje ishodišta kvalitetne strategije Zaklade. Pritom snage Zaklade trebaju biti relevantne potencijalnim donatorima i svim ostalim ključnim dionicima, usmjerene poboljšanju društvenog statusa Sveučilišta i studenata i ključno izvorište oslanjanja Sveučilišta na vlastite resurse. Uočene slabosti, primjerice - preklapanje aktivnosti na „krovnoj“ razini i na razini sastavnica, nedovoljna suradnja s gospodarstvom, nedovoljno precizno definirani sustavi raspodjele i nadzora korištenja sredstava i neiskustvo u suvremenom zakladništvu svakako trebaju biti prevladane. Povoljne prilike u okružju unutar i izvan Sveučilišta svakako trebaju utjecati na povezivanje znanstveno-nastavnog rada sa zakladnim djelovanjem, intenziviranje međunarodne suradnje i osmišljavanje Zaklade kao svojevrsnog „centra izvrsnosti“ u području filantropije u Hrvatskoj. Međutim, važno je postići uklapanje strategije Zaklade u ukupnu strategiju Sveučilišta, strateško partnerstvo sa studentskim udrugama, udrugama prijatelja Sveučilišta i organizacijama civilnog društva; orijentaciju prema kreiranju inovativnih i financijski samoodrživih programa unapređenja rada Sveučilišta, promicanje filantropije; inoviranje prakse stipendiranja studenata; uspostavljanje i održavanje dugoročnih partnerskih odnosa s donatorima/prijateljima Zaklade; vrhunski profesionalizam u djelovanju Zaklade – na temelju postojeće najbolje prakse hrvatske akademske zajednice i civilnog društva.

U raspravu nakon izlaganja uključili su se brojni sudionici iz akademske zajednice, gospodarstva i javnih institucija koji su svojim izlaganjima i prijedlozima obogatili raspravu i dali smjernice za daljnji rad. Svoja vrijedna iskustva u upravljanju zakladama prenijeli su gospođa Cvjetana Plavša Matić, ravnateljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i dr. sc. Slobodan Kaštela, ravnatelj Zaklade HAZU. Savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Davorko Vidović Zakladi je ponudio pomoć u pogledu stupanja u kontakt s gospodarskim tvrtkama koje bi u okviru svoga društveno odgovornog poslovanja željele ostvariti suradnju sa Zakladom, dok je Predsjednik Uprave KONČAR - Instituta za elektrotehniku dr. sc. Stjepan Car naglasio važnost projektne suradnje između Zaklade Sveučilišta u Zagrebu i gospodarstva, i to putem programa financiranja zajedničkih inicijativa i projekta. Izvršni direktor Privredne banke Zagreb John Knezović, koji je skupu prenio osobna iskustva hrvatskih iseljenika, pružio je potporu Zakladi u kojoj vidi veliki potencijal, posebice u poticanju izgubljenog entuzijazma naše dijaspore.

Raspravu je zaključio rektor Bjeliš naglasivši kako tražimo rješenja u teškim vremenima koja sama po sebi generiraju strahove. Riječi prof. dr. sc. Josipa Balobana koji kao misao vodilju za filantropsko ponašanje navodi riječ „ljubav“, rektor je proširio nazvavši ljubav „povjerenjem i privrženosti jednom cilju“.

Sudionici okruglog stola nastavili su druženje uz prigodni klavirski koncert kojeg su izveli studenti Muzičke akademije Vita Vukov i Stipe Bilić. Studente je najavio dekan red. prof. Mladen Janjanin koji je naglasio važan filantropski doprinos umjetnika društvu u cjelini.

Vjerujemo da će Zaklada Sveučilišta u Zagrebu svojim djelovanjem potaknuti filantropsko djelovanje i time postati čimbenikom promjena u društvu, te se nadamo velikom odazivu na daljnje inicijative i aktivnosti Zaklade.

Zakladi Sveučilišta u Zagrebu želimo da svojim djelovanjem opravda ugled kojeg Sveučilište u Zagrebu s ponosom gradi već 343 godine!