- O Sveučilištu
- Studiji i studiranje
- Istraživanje
- Suradnja
- Novosti i press
U osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća zakladništvo je u svijetu oživjelo i zaklade su ponovo dobile na važnosti. Oživjele su zaklade i u tranzicijskim zemljama. U Hrvatskoj, s izvjesnom tradicijom i prepoznatljivom ulogom zaklada, često puta, dobro obrazovani građani ne znaju što su zaklade, kako nastaju i kakva je njihova uloga.
Zaklade su pravni okvir kojim građani, poduzeća, državne institucije i druge organizacije dio imovine namjenjuju za ostvarivanje raznih općekorisnih i dobrotvornih svrha. Djelatnost zaklada je dobrovoljna i pripada području civilnog društva.
Kada se, na primjer, građani, koristeći se slobodom udruživanja, povezuju radi poduzimanja aktivnosti zaštite okoliša ili suzbijanja ovisnosti o drogama, oni će izabrati model udruge kao posebne pravne osobe (universitas personarum). Kada građani namjenjuju dio svoje imovine općem dobru, na primjer, radi pomaganja nadarenoj djeci ili poticanja znanstvenih istraživanja, oni se koriste temeljnim pravom slobodnog raspolaganja svojom imovinom. Za tu djelatnost je najprikladniji organizacijski oblik zaklade kao posebne pravne osobe. U tom slučaju imovina postaje artificijelnim pravnim subjektom, pravnom osobom (universitas bonorum, universitas rerum), čije postojanje nije ovisno o duljini života osnivača, već od djelotvornog gospodarenja imovinom i ugledom kojeg stiče podupirući prestižne javno korisne programe.
Zaklada nema članova ni vlasnika. Institut zaklade je veoma star, s prepoznatljivim korijenima iz antičkog doba. Osoba može namijeniti dio ili cjelokupnu imovinu, poslije svoje smrti, nekoj plemenitoj svrsi. Zaklada se može osnovati za života (inter vivos) ili poslije smrti (mortis causa). U društvima gdje je moralni aspekt davanja za opće dobro tradiocionalno dio religije, kao u kršćanstvu, to je utjecalo na svrhe u koje se daje. To je često bilo održavanje nekog svetog mjesta (venerabiles locus) ili skrb za bolesne i siromašne (piae cause). Zaklade su najrazvijenije u Sjedinjenim Američkim Državama, a u novije je vrijeme primjetna njihova sve značajnija uloga u europskim zemljama. Zaklade postaju dionici koje imaju moć okupljanja uglednih građana i time ostvarivanja utjecaja na važne procese u društvima. Sve veći broj poduzeća, kao izraz njihove društvene odgovornosti, osniva svoje zaklade. U svijetu je sve primjetnije prekogranično djelovanje zaklada, a Europska unija osobito potiče njihov razvoj kao katalizatora pozitivnih društvenih promjena.
Plemićke obitelji i crkvene zajednice osnivaju i prve zaklade koje imaju jasne socijalne ciljeve. U središtu Zagreba početkom 19. stoljeća, pod vodstvom Crkve te uz suradnju i pomoć drugih dionika, sagrađena je Zaklada bolnica i djelovala je sve do 1932. godine. Prepoznatljivu ulogu zaklade su imale u razvoju Dubrovnika, a obnovljena ''Zaklada Blaga djela'' svijetao je primjer davnih korijena i postignuća zaklada u Hrvatskoj. Brojne ustanove Zagrebačkog sveučilišta osnovane su kao zaklade.
U Zagrebu 1913. godine djeluje 241 stipendijska zaklada. Dakle, mecenstvo je bilo dijelom tradicije hrvatskog društva, a ugledni su građani bili predvodnicima modernizacijskih procesa osobito u području obrazovanja. Poslije Drugog svjetskog rata zaklade su u Hrvatskoj prestale postojati, a njihova je imovina nacionalizirana. Zakon o zakladama i fundacijama u Hrvatskoj se donosi 1995. godine i od tada je kod nas registrirano 185 zaklada i 12 fundacija. Naime, tu se radi o privatnim zakladama, a Vlada je osnovala nekoliko državnih zaklada. Prema područjima djelovanja u Hrvatskoj su najbrojnije stipendijske zaklade, zatim zaklade u području socijalne skrbi, zdravstva i kulture. K tome, neki vodeći gospodarski subjekti osnovali su zaklade, a valja istaknuti „Zakladu Adris“ kao najveću korporativnu zakladu u regiji. Istraživanja kažu da hrvatske zaklade imaju problema s namicanjem donacija kojima bi povećale osnovnu imovinu, a koja bi poslije davala prihode za ostvarivanje svrhe zaklade. Zaklade uglavnom ne vode politiku uvećavanju osnovne imovine. Većina zaklada nema respektabilnu osnovnu imovinu pa prikuplja sredstva za ostvarivanje svrhe, uglavnom od građana i gospodarskih subjekata. Odlukom Senata osnovana je 2010. godine Zaklada Sveučilišta u Zagrebu. Zaklada će pružati potporu općekorisnim infrastrukturnim, razvojnim i istraživačkim Sveučilišnim projektima iz svih područja i stupnjeva sveučilišnog obrazovanja, znanosti i umjetnosti, stipendirat će i fi nancijski podupirati studente i nastavnike, poticati međunarodnu suradnju Sveučilišta i suradnju s hrvatskom dijasporom, podupirati unapređenje studentskog standarda na Sveučilištu, a sve u skladu sa prihvaćenom strategijom i prioritetima Sveučilišta. Čin osnivanja ove zaklade uklapa se u europske trendove gdje je razvoj zakladništva u području znanosti i znanstvenih istraživanja jedan od prioriteta (www.efc.be). Istraživanja i sveučilišnu nastavu iz ovog nama novog područja valjalo bi osnažiti osnivanjem sveučilišne Katedre za fi lantropiju.
Prof. dr. sc. Gojko Bežovan
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
