- O Sveučilištu
- Studiji i studiranje
- Istraživanje
- Suradnja
- Novosti i press
Pojam studentske razmjene podrazumijeva ostvarivanje dijela studijskog programa (semestra, akademske godine) na stranom sveučilištu odnosno odrađivanja stručne prakse na inozemnoj ustavnovi/instituciji/poduzeću. Osim što pridonosi akademskom i osobnom razvoju pojedinog studenta, studentska razmjena smatra se jednim od čimbenika koji pridonosi kvaliteti obrazovnog sustava i izgradnji Europe temeljene na znanju. Studentska razmjena na Sveučilištu u Zagrebu odvija se kroz niz programa: Erasmus, Bilateralna razmjena temeljem međusveučilišnih sporazuma, CEEPUS, Bilateralna razmjena temeljem međufakultetskih sporazuma, Stipendije temeljem bilateralne suradnje Republike Hrvatske u području visokoškolskog obrazovanja.
U ožujku 2010. godine na snagu je stupio Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti. Pravilnikom o međunarodnoj mobilnosti između ostalog uređuju se osnovna načela mobilnosti dolaznih i odlaznih studenatana Sveučilištu u Zagrebu, prava i obveze studenata, uloga ECTS koordinatora na Sveučilištu i njegovim sastavnicama, kao i druga pitanja vezana za provedbu programa mobilnosti.
Priznavanje studijskog boravak, odnosno odslušanih kolegija i položenih ispita moguće je temeljem Ugovora o učenju (Learning Agreement). Ugovor o učenju na nematičnoj visokoobrazovnoj ustanovi dokument je kojim se određuje program studiranja za pojedinoga studenta, a potpisuje ga student, matični fakultet/akademija i sveučilište domaćin. Tim se ugovorom osigurava da će matična ustanova studentu u razmjeni priznati program koji je pohađao na ustanovi domaćinu. Ugovor se može mijenjati uz suglasnost svih potpisnika, najkasnije 30 dana od dolaska na strano sveučilište.
Priznavanje stručne prakse definira se Ugovorom o provedbi stručne prakse (Training Agreement and Quality commitment) u kojem je jasno naveden program stručne prakse na ustanovi domaćinu. Kad stručna praksa nije sastavni dio studijskog programa matične institucije, matična institucija će podatke o obavljenoj stručnoj praksi unijeti u Dopunsku ispravu o studiju.
Na matičnome fakultetu/akademiji obrazac Learning agreement/Training agreement potpisuje ECTS koordinator i/ili prodekan za nastavu. Stoga student prije odlaska na studentsku razmjenu mora u dogovoru s ECTS-koordinatorom na matičnome fakultetu/akademiji izabrati kolegije odnosno definirati program stručne prakse na prihvatnoj instituciji.
Svaka je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu iz redova nastavnika imenovala jednoga ECTS koordinatora. Rad ECTS koordinatora sastavnica Sveučilišta usklađuje prof. dr. sc. Zdenko Kovač, ECTS koordinator Sveučilišta u Zagrebu.
Zadaće koordinatora za ECTS jesu: koordinacija izrade informacijskih paketa, koordinacija akademske suradnje sa stranim partnerima, osiguravanje pravilne primjene sustava ECTS-a, posredovanje između studenata i nastavnoga osoblja vezano uz razmjenu te savjetovanje studenata pri izboru studijskih programa na stranim sveučilištima, savjetovanje i priprema dokumenata za strane studente na Sveučilištu u Zagrebu, savjetovanje studenata pri odabiru stručne prakse.
Stoga se studenti koji žele ići na studentsku razmjenu mogu obratiti koordinatorima za ECTS s pitanjima vezanima uz odabir programa studija na stranome sveučilištu, odnosno odabira ustanove na kojoj bi mogli odraditi stručnu praksu, te uz njihovu pomoć ispuniti Learning agreement/Training agreement.
Studenti su dužni izvaditi vizu u veleposlanstvu zemlje u koju odlaze, odnosno regulirati svoj boravak u stranoj zemlji sukladno nacionalnom zakonodavstvu zemlje domaćina. Studenti su samostalno odgovorni za vizu i reguliranje boravka u stranoj zemlji!
Sva pitanja oko boravka kao i postupak izdavanja viza dio su unutarnjeg zakonodavstva pojedine države te upućujemo studente da se za sva pitanja obrate veleposlanstvima država u kojima namjeravaju regulirati svoj boravak.
Popis diplomatskih misija i konzularnih ureda u Republici Hrvatskoj dostupan je na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Studenti su dužni sklopiti policu zdravstvenog osiguranja za cijelo razdoblje mobilnosti. Student može zaključiti odgovarajuću policu zdravstvenog osiguranja po vlastitom izboru.
Studenti koji odlaze u zemlje članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora ili Švicarske, a ostvaruju pravo na Europsku karticu zdravstvenog osiguranja (European Health Insurance Card) mogu, kod ugovornih liječnika, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koristiti neodgodive zdravstvene usluge potrebne iz medicinskih razloga, uzimajući u obzir prirodu zdravstvenih usluga i očekivanu dužinu boravka. Međutim, osiguranje koje pokriva Europska kartica zdravstvenog osiguranja možda nije dovoljno, posebno u slučaju repatrijacije i određene liječničke intervencije. U tom slučaju može biti korisno dodatno privatno osiguranje.
Studenti koji odlaze u ostale zemlje koje nisu pokrivene Europskom karticom zdravstvenog osiguranja obavezni su sklopiti policu zdravstvenog osiguranja.
Na stranicama stranih sveučilišta i u uredima za međunarodnu suradnju stranih sveučilišta studenti se mogu informirati postoji li na stranome sveučilištu osiguranje za studente na razmjeni. U slučaju da takva mogućnost ne postoji ili da je nepovoljna, studenti mogu sklopiti osiguranje u nekome od osiguravajućih društava u Hrvatskoj.
Student je dužan pravovremeno se informirati o uvjetima zdravstvenog osiguranja u stranoj zemlji kod nadležnih institucija.
Studenti na razmjeni u pravilu dobivaju financijsku potporu za troškove života. Iznos potpore ovisi o programu mobilnosti, a definirani su natječajem. Studenti u pravilu samostalno snose troškove putovanja, osim ako u natječaju nije drugačije navedeno (primjerice razmjene izvan europskog kontinenta). Studenti na razmjenu mogu otići i bez financijske potpore (tzv. zero-grant studenti).
Studenti koji odlaze na razmjenu sa Sveučilištem sklapaju Ugovor o studijskom boravku/stručnoj praksi. Tim Ugovorm definiraju se prava i obveze, kao i iznos financijske potpore (ako su stipendisti Sveučilišta u Zagrebu).
